
- Neki korisnici, međutim, nakon primjene ove vrste marihuane doživljavaju upravo suprotno: neugodan osjećaj nelagode, psihičku neravnotežu i, u najgorem slučaju, osjećaj akutne paranoje i tjeskobe. Studija koja se bavi tim fenomenom navodi da negativan učinak konoplje pogađa čak 22% konzumenata.
Neki korisnici, međutim, nakon primjene ove vrste marihuane doživljavaju upravo suprotno: neugodan osjećaj nelagode, psihičku neravnotežu i, u najgorem slučaju, osjećaj akutne paranoje i tjeskobe. Kao i kod većine iskustava s lijekovima, prva je primjena apsolutno presudna i često određuje koliko će buduće primjene biti ugodne ili, naprotiv, neugodne. Stoga je sasvim razumljivo da, ako netko prvi put uzme pretjerano visoku dozu THC-a u društvu ljudi koji se ne osjećaju dobro ni kad su trijezni, njegovo iskustvo neće biti ni približno euforično i ta se osoba neće žuriti ponovno ga konzumirati.
„Pretpostavimo da Vam se učinak konoplje neko vrijeme sviđa, ali nešto se promijenilo i učinak THC-a odjednom Vam je nametljiv i neugodan. O čemu je riječ?"

Čimbenici koji utječu na učinak i djelovanje medicinske konoplje
Naravno, postoji doslovno niz čimbenika koji mogu utjecati na konačni učinak marihuane na tijelo i psihu korisnika. Sljedeća tri čimbenika mogu biti među najvažnijima. (NB: mislimo isključivo na učinke sorti s vrlo visokim udjelom THC-a. Ne uzimamo u obzir promjenjive čimbenike poput različitih terpena i omjera THC:CBD).
Dob: Mnogi ljudi učinak konoplje u mladosti doživljavaju ugodnijim nego u punoj odrasloj dobi
Opioidni receptori: Broj i raspored opioidnih receptora u mozgu utječu na konačni učinak konoplje
CB1 receptori i njihov položaj: Vrsta moždanih stanica koje sadrže većinu CB1 receptora može odrediti hoće li konzumenti konoplje doživjeti euforične učinke ili će oni, naprotiv, izazvati odbojnost
Č imbenik 1: Dob
Iako se nikako ne preporučuje narušavati razvoj mozga drogom tijekom puberteta, adolescenti obično reagiraju mnogo manje osjetljivo na negativne učinke THC-a nego odrasli. U studiji u kojoj se uspoređivao stupanj štetnih učinaka na ponašanje miševa otkriveno je da adolescentni miševi ne pokazuju tako snažan porast tjeskobe kao odrasli miševi. Kod odraslih miševa uočena je mnogo jača reakcija na stres, koju su istraživači mjerili praćenjem kretanja razine hormona.
„Odrasli miševi su posljedično počeli izbjegavati komoru u kojoj su uvijek dobivali THC. Adolescentni miševi, naprotiv, vraćali su se u tu komoru kao da nisu bili izloženi dimu."
Ipak, možda je važnija spoznaja razmjerno veći dugoročni učinak na razvoj mozga kod adolescentnih miševa. U usporedbi s odraslim miševima, mozak adolescentnih miševa bio je zahvaćen i do tri puta više. Najopsežnije genetske promjene dogodile su se u hipokampusu, području mozga , odgovornom za funkcije poput pamćenja i raspoloženja. Kod odraslih miševa nije bilo značajnih promjena. Iz tog se opažanja može zaključiti da konzumacija konoplje tijekom puberteta može izazvati trajne promjene u razvoju moždanih funkcija.
Čimbenik 2: Opioidni sustav tijela
Međudjelovanje endokanabinoidnog sustava i opioidnog sustava Vašeg tijela ne određuje samo u kojoj mjeri kanabinoidi djeluju kao analgetici , nego i doživljavate li učinak marihuane subjektivno kao ugodan ili odbojan. Kao što naše tijelo i mozak sadrže različite vrste endokanabinoidnih receptora (CB1 i CB2), sadrže i različite opioidne receptore: μ-opioidne receptore i κ-opioidne receptore.
Aktivacija μ-opioidnih receptora izaziva subjektivan osjećaj ugode i zadovoljstva; ti su receptori odgovorni i za sposobnost opioidnih lijekova da suzbijaju bol. κ-opioidni receptori, s druge strane, imaju suprotan učinak, a kad je ta vrsta receptora prekomjerno aktivirana, javlja se i učinak opioida koji se doživljava kao neugodan.
Djelovanje THC-a u mozgu izravno utječe na količinu endogenih opioidnih tvari, što pak mijenja regulaciju raspoloženja i procese povezane s doživljajem emocija i zadovoljstva. Na temelju tih mehanizama promatranja istraživači su zaključili , da bi omjer spomenutih opioidnih receptora mogao imati značajan utjecaj, odnosno: „Ako se aktivira više μ-opioidnih receptora, tada će osoba doživjeti učinak THC-a kao ugodan. Naprotiv, pri aktivaciji većeg broja κ-opioidnih receptora osoba će se osjećati čudno i neće tražiti THC."
„Ako miševima genetski uklonimo κ-opioidne receptore, oni će se češće vraćati u THC komore i učinak marihuane djelovat će vidljivo euforično."

Čimbenik 3: CB1 receptori
U nedavnom istraživanju, u kojem su se istraživači usredotočili na mapiranje mehanizma koji uzrokuje sklonost ili otpor osobe prema konoplji, u središtu pozornosti bili su CB1 receptori. Poznato je da su receptori te vrste ključna sastavnica staničnog sustava koji nam omogućuje osjetiti psihološke učinke THC-a.
Predmet promatranja ovdje je bio iznimno važan dio mozga odgovoran za posredovanje većine ugodnih emocionalnih učinaka droga: ventralno tegmentalno područje mozga. Da, dobro ste pogodili: ventralno tegmentalno područje mozga proizvodi najveći dio dopamina . Istraživači su otkrili da bi odgovor mogao biti u različitom položaju CB1 receptora. Kod nekih promatranih miševa nekoliko se CB1 receptora nalazilo na ekscitacijskim neuronima, dok su kod drugih bili na inhibicijskim neuronima. Radi razumijevanja: ekscitacijske stanice potiču živčane impulse, dok ih inhibicijske stanice potiskuju.
Negativni i odbojni učinci THC-a uočeni su kod miševa koji su imali nekoliko CB1 receptora u području ekscitacijskih stanica. Stoga možemo zaključiti da THC ima ugodniji i euforičniji učinak kad djeluje na inhibicijske neurone (supresorske)."
Ljudsko tijelo, THC i nepredvidive reakcije
Na temelju tih rezultata teoretski bi se moglo zaključiti da osoba koja ima više CB1 receptora na neuronima ekscitacijskog tipa neće previše uživati u učinku THC-a i obrnuto. Stvarnost, međutim, nikada nije tako jednostavna. Ljudsko tijelo beskrajno je složen biološki sustav, a čimbenici koji mogu utjecati na učinak THC-a su nepregledni. Konačni učinak medicinske konoplje na tijelo i um svakog pojedinca uvijek je kombinacija svih tih čimbenika.
Osim toga, ljudska tijela nisu uklesana u kamen. Ona su genetski sustav koji se neprestano mijenja. Sa starenjem ili promjenama načina života konačni učinak određenih tvari koje utječu na svijest i tijelo može se iz temelja promijeniti.
Izvor: leafly.com



