13 min čitanja

Kanabis i mentalno zdravlje: Uzrok ili lijek?

Istraživanje veze između kanabisa i mentalnog zdravlja otkriva složene odnose između genetike, terapijskih profila i psihijacijskih poremećaja kroz znanstvene studije.
  • Istraživanje o kanabisu i njegovom učinku na psihičke bolesti otežano je činjenicom da se ne radi o jedinstvenoj tvari.
  • Zach Walsh provodi mnogo vremena istražujući povezanost između konzumacije kanabisa, psihičkog zdravlja i ovisnosti.

U Kanadi, gdje legalizacija kanabisa polako ali sigurno napreduje, raste interes za njegovu medicinsku primjenu, posebno u području psihičkih bolesti. Možda i zato što je to problem koji pogađa svakog petog Kanađanina.

Koriste li osobe s psihičkim bolestima kanabis kako bi si olakšale stanje ili ga konzumiraju samo zato što pate od psihičke bolesti?

Stvarnost je da je kanabis, uz duhan i alkohol, najčešće konzumirana psihoaktivna tvar u općoj populaciji te je neizbježno da će moguće preklapanje kanabisa i psihičkih bolesti dovesti do sve više pitanja upućenih liječnicima.

A ipak, većina ljudi dijeli slično iskustvo: kada pitaju liječnika može li im konzumacija kanabisa pomoći kod psihičke bolesti, to se pitanje uglavnom odmah odbaci. Konoplja nosi stigmu zabranjene droge i trebat će dugo vremena da je se oslobodi. A kada je riječ o kanabisu i liječenju psihičkih bolesti, postoje ljudi koji ovu situaciju uspoređuju sa zagonetkom o kokoši i jajetu. Koriste li osobe s psihičkim bolestima kanabis kako bi si olakšale stanje ili ga konzumiraju samo zato što pate od psihičke bolesti?

Istraživanja na ovom području su minimalna, a liječnici su često neiskusni; informacije su neslužbene i uglavnom potječu od izjava bolesnih ljudi.

Torontski fotograf i aktivist Andy Lee koristi kanabis zajedno s terapijom za liječenje depresije i anksioznosti. Do te je kombinacije došao nakon što je isprobao antidepresive i utvrdio da mu ne pomažu.

Njegov mu je liječnik jasno dao do znanja da se protivi liječenju psihičkih bolesti kanabisom, pa je Lee odlučio pronaći drugog liječnika koji nije imao problema s propisivanjem. "Znam da je to delikatna tema i tabu, ali pomoglo mi je", kaže on.

Liječenje depresije, sorte kanabisa, sjeme kanabisa, blog, studija o kanabisu

"Znam da je to delikatna tema, ali pomoglo mi je." - Andy Lee o liječenju depresije kanabisom

Iako je pronašao tretman koji mu pomaže, priznaje da svakako postoje rizici ako kanabis konzumira u pretjeranim količinama. "To je ljekovita biljka, ali je ne treba zlorabiti i uzimati zdravo za gotovo", kaže on. "To je kao s antibioticima: što se tijelo više navikne, to je manji pozitivan učinak."

Claire Gabereau se slaže s tim. Kostimografkinja iz Vancouvera godinama je pušila kanabis. Kada su joj dijagnosticirane depresija i poremećaj granične ličnosti, liječnik ju je upozorio na konzumaciju kanabisa. No njezin je psihijatar bio otvoreniji i nikada je nije kritizirao zbog njezinih navika. Problem se pojavio kada je dodatna pretraga pokazala da pati od zlouporabe supstanci. Odlučila je ne uzimati antidepresive i ostati trijezna.

"Nije mi se sviđalo što mi je psihijatar govorio stvari poput 'trijeznost može biti dobra za tebe, evo ti nekoliko droga'", komentira Gabereau.

Prošla su tri mjeseca otkako je Gabereau promijenila svoje navike i njezina depresija i anksioznost počeli su jenjavati. "Ne želim se vratiti tolikom pušenju jer tada sigurno postanem paranoična i anksiozna", kaže ona. Kanabis se svakako može koristiti kao alat i lijek, ali budući da sam ga predugo zlorabila, za mene je izgubio svoju vrijednost i značenje.

Neprocjenjivo istraživanje iz Izraela

Većina znanstvenika slaže se da spojevi u kanabisu, takozvani kanabinoidi, imaju jasan utjecaj na ljudsku biologiju. Još uvijek postoje mnoge praznine u istraživanjima o ulozi koju kanabis može imati u liječenju psihičkih bolesti. Posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su istraživanja prigušena klasifikacijom kanabisa kao opojne droge klase 1.

Shauli Lev-Ran je psihijatar iz Tel Aviva specijaliziran za ovisnosti. Usredotočuje se na psihijatrijske aspekte konzumacije kanabisa i povezanost između boli, psihičkih poremećaja i rizika od ovisnosti.

Redovito liječi pacijente koji pate i od psihičkih poremećaja i od poremećaja uzrokovanih konzumacijom kanabisa. Kada su se zakoni i regulativa oko kanabisa u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi počeli mijenjati, on se dubinski posvetio povezanosti između psihičkog zdravlja i kanabisa.

Unatoč svojoj stručnosti, Lev-Ran priznaje da nije došao do konačnog zaključka u vezi s teorijom o kokoši i jajetu, odnosno što je bilo prvo, psihička bolest ili ovisnost o kanabisu. "Komplicirano je, postoji mnogo metodoloških problema koji otežavaju naše napore da dobijemo najrelevantnije rezultate na naša pitanja", kaže on.

Godine 2013. Lev-Ran je proveo izazovnu studiju kroz Centar za ovisnost i psihičko zdravlje (CAMH) u Torontu. Ova je studija koristila podatke koje je prikupio Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam (NIAAA) i bila je presječna studija s više od 43.000 osoba, najveća epidemiološka studija o psihičkim poremećajima i zlouporabi supstanci. Lev-Ran je otkrio da osobe s psihičkim poremećajem konzumiraju kanabis tjedno više od sedam puta češće nego osobe bez bolesti.

Točnije, studija je ispitivala razlike u vrijednosti konzumacije kanabisa i konzumaciji kanabisa kod osoba s psihičkim bolestima i onih bez njih. Istraživanje se temeljilo na broju psihičkih bolesti, njihovim vrstama i intenzitetu konzumacije kanabisa. Upravo Lev-Ran smatra da je teško kvantificirati konzumiranu količinu. Za razliku od alkohola, doziranje kanabisa nije standardizirano.

"Lev-Ran je otkrio da osobe s psihičkimporemećajem konzumiraju konoplju tjedno više od sedam puta češće nego osobe bez bolesti."

Kanabis, sjeme, marihuana, studija, depresija, THC, CBD

"Možemo govoriti o učestalosti i možemo govoriti o doziranju, ali ni jedno ni drugo nije standardizirano", objašnjava on. "Ako pušim dva jointa dnevno s niskim sadržajem THC-a, to je jedna stvar. Ako pak pušim skunk ili jointe s visokim sadržajem THC-a i to veliki joint koji nije pomiješan s duhanom, to možda izgleda isto, ali nije, postoji velika razlika.

Uslijedila je Lev-Ranova meta-analiza tisuća već postojećih studija kroz koju je otkrio da su osobe koje su konzumirale kanabis bile sklonije razviti depresiju. Istovremeno je, međutim, utvrdio da u mnogim studijama iz meta-analize nisu uzeti u obzir određeni čimbenici, poput odgoja u djetinjstvu i obiteljske povijesti zlouporabe supstanci.

Godine 2016. Lev-Ran je proveo još jedno istraživanje usredotočeno na osobe koje nikada nisu patile od depresije, i na konzumente kanabisa i na one koji ga nisu konzumirali. Istraživanje je pokazalo da su konzumenti koji nikada nisu patili od depresije imali veći rizik od razvoja psihičkog poremećaja od onih koji nisu konzumirali kanabis. Istraživanje je također analiziralo podatke Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam, a ovaj je put 2013. sudjelovalo 34.000 osoba.

Lev-Ran je otkrio da, neovisno o redovitosti (ili neredovitosti) konzumacije kanabisa, nije se mogla dokazati razlika u stopama depresije. Obrnuto, osobe koje su patile od depresije bile su sklonije konzumaciji kanabisa, za razliku od onih bez depresije.

"Možemo reći da konoplja nije jako štetna, ali ne pomaže ni puno." - Shauli Lev-Ran

Zatim se Lev-Ran pozabavio pitanjem pomaže li kanabis osobama s depresijom. Proučavao je osobe koje pate od depresije, i one koje su konzumirale kanabis i one koje nisu, te je otkrio da postoje samo neznatne razlike između dviju skupina. To je zaključak koji se može tumačiti na dva načina.

"Možemo reći da kanabis nije jako štetan, ali ne pomaže ni puno", kaže on, napominjući da se taj zaključak temelji na samo jednoj studiji. "Ali to pokazuje kako pristupamo tim pitanjima."

Istraživanje o kanabisu i njegovom učinku na psihičke bolesti otežano je činjenicom da se ne radi o jedinstvenoj tvari. Postoje tisuće sorti, a svaka biljka sadrži stotine kemijskih spojeva, poput kanabinoida i terpena.

"Stvar je u tome što ne govorimo o jednom specifičnom spoju", kaže on. "Zato je apsurdno sve konzumente kanabisa svrstati u isti koš."

Istraživanja o psihičkim poremećajima poput bipolarnog poremećaja ili shizofrenije jasnija su. Kanabis je okidač tih bolesti i može dovesti do njihovog pogoršanja. Rizik od bolesti ili poremećaja, međutim, kombinacija je predispozicije i izloženosti čimbenicima rizika. Osobe koje imaju nasljednu predispoziciju za shizofreniju i konzumiraju kanabis imaju poseban rizik od razvoja psihičke bolesti tijekom adolescencije.

PTSP se probija

Zach Walsh provodi mnogo vremena istražujući povezanost između konzumacije kanabisa, psihičkog zdravlja i ovisnosti. Kao izvanredni profesor psihologije na Sveučilištu British Columbia vodi istraživački laboratorij u kojem istražuje kanabis u medicinske i "rekreativne" svrhe.

Walsh kaže da je jedini način da se stvarno otkrije uzrokuje li psihička bolest konzumaciju kanabisa ili obrnuto promatranje ljudi od rane dobi. To je zato što većina ljudi počinje konzumirati kanabis otprilike u vrijeme kada dožive prve simptome psihičke bolesti - u srednjoj do kasnoj adolescenciji.

Walsh kaže da se najveći dokazi njegovog laboratorija koji potvrđuju učinkovitost kanabisa nalaze kod pacijenata koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja.

"Recimo da ste počeli pušiti s 14 godina, a s 18 vam je dijagnosticirana depresija. Teško je reći jeste li se osjećali pomalo depresivno i pokušali ste se boriti protiv toga konzumacijom kanabisa", kaže on.

Medicinske studije mogu pomoći otkriti snalaze li se osobe koje pate od psihičkih bolesti bolje s konzumacijom kanabisa ili ne. Ipak, istraživači su još uvijek daleko od razumijevanja svih poveznica.

Walsh ukazuje na stigmu kanabisa, koji je u većini zemalja još uvijek ilegalan, i na to kako ta stigma uništava potencijalno gledište na kanabis kao na stvarno liječenje. Budući da je kanabis klasificiran kao ilegalna tvar, često se povezuje s kriminalom, a ne s ublažavanjem simptoma bolesti. I trebat će vremena da se to promijeni.

"Mislim da je kao i sa svim drogama: imaju svoje rizike i prednosti. Ali konoplja još uvijek nosi stigmu. Puno smo manje kritični prema lijekovima koje proizvodi farmaceutska industrija."

Walsh kaže da se najveći dokazi njegovog laboratorija koji potvrđuju učinkovitost kanabisa nalaze kod pacijenata koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja. Konkretno, radi se o smanjenju noćnih mora. To se posebno odnosi na kanadsko Ministarstvo za pitanja ratnih veterana (VAC) i Ministarstvo obrane (DND), koji također ponovno procjenjuju postojeća istraživanja o konzumaciji kanabisa u medicinske svrhe. VAC za neke veterane koji pate od PTSP-a snosi troškove medicinskog kanabisa (najviše 3 grama dnevno).

U izvješću za Leafly, VAC je citiran: "Budući da znamo da je to još uvijek nova praksa i područje proučavanja, želimo vas uvjeriti da će specifičan smjer u kojem radimo s DND-om imati samo najbolji mogući učinak na jačanje dokaza o pozitivnim zdravstvenim učincima kanabisa."

"Sve droge imajurizike i prednosti. Ali konoplja još uvijek nosi stigmu. Puno smo manje kritični prema lijekovima koje proizvodi farmaceutska industrija." -Istraživač Zach Walsh

Walsh vjeruje da će se buduće studije više usredotočiti na anksiozne poremećaje, koji se često liječe lijekovima poput Valiuma i Ativana.

"Važno je sagledati i nuspojave tih lijekova", kaže on. "Oni mogu dovesti do tolerancije i simptoma ustezanja."

Ako se pacijent s psihičkom bolešću ili anksioznim poremećajem odluči za liječenje kanabisom, Walsh naglašava važnost samopromatranja. To je slično kao s antidepresivima: treba pronaći pravu vrstu i količinu. Metoda pokušaja i pogrešaka može potrajati nekoliko mjeseci, ali najbolji rezultati postižu se praćenjem kako pojedine sorte i doze djeluju. Tako pacijent bolje otkrije što je za njega učinkovito, a što nije.

"Odrasli ljudi trebali bi imati izbor", nastavlja on. "Čak i kada bi štetni učinci kanabisa bili višestruko veći od koristi. Mislim da bi odrasla osoba trebala moći birati želi li se liječiti kanabisom ili ne.

Rezultati govore sami za sebe

Alexandra Charendoff, stanovnica Toronta, slaže se s tim, iako je redovito odgovaraju od konzumacije kanabisa. Dijagnosticirani su joj poremećaj granične ličnosti, anksiozni poremećaj i agorafobija. Charendoff je otkrila da je kanabis najučinkovitiji način za ublažavanje anksioznosti koja ju je paralizirala kada bi se odlučila izaći van.

"Bilo je gotovo trenutačno", kaže ona. "Kada pušim kanabis, konačno mogu raditi. To je stvar koja mi je pomogla. Kada uzmem Ativan, samo se želim leći i spavati."

Kada je to predložila svom liječniku, "bilo je očito da je već vodio taj razgovor mnogo puta", ali nije bio spreman krenuti na put s kanabisom. To je nije baš iznenadilo. Svaki put kada bi imala epizodu i došla u hitnu pomoć, liječnici su je odlučno odgovarali od konzumacije kanabisa, ali nikada nisu imali podatke koji bi potkrijepili njihovu tvrdnju. Charendoff je imala osjećaj da je njihov pristup previše jednostran.

"Kažu da to nije dobraideja, ali ne daju ti prostora za raspravu", kaže Charendoff.

Vjerojatno je da će se nakon legalizacije kanabisa u Kanadi provoditi više istraživanja i da će biti mnogo više dokaza o njegovoj učinkovitosti u liječenju psihičkih bolesti. U međuvremenu će liječnici i dalje moći gurati pitanje učinkovitosti kanabisa u stranu. Ali ako nemaju odgovore, vrlo je vjerojatno da će pacijenti poput Leeja i Charendoff početi sami istraživati svoje mogućnosti.

"Ne vjerujem da kanabis može izliječiti moju psihičku bolest", kaže Charendoff. "Ali pomaže mi."

Izvor:
Lion, Elianna. "Cannabis and Mental Health: It's Complicated." Leafly, 12. lis. 2018.