
Migrana predstavlja jedan od najčešćih i najizazovnijih neuroloških poremećaja današnjice. Dok se medicinska zajednica još uvijek bori s potpunim razumijevanjem ovog složenog stanja, znanstvenici sve više pozornosti posvećuju proučavanju genetskih svojstava kanabisa kao potencijalne pomoći u razumijevanju mehanizama koji stoje iza migrene.
Povijesni kontekst korištenja genetskog materijala
Korištenje kanabisa kao genetskog materijala za proučavanje migrene seže daleko u prošlost. Asirski rukopisi iz drugog tisućljeća prije Krista preporučuju kanabis za "umirujući san", dok ajurveda, tradicionalni indijski sustav medicine, preporučuje terapeutski kanabis za "bolesti glave".
Posebno je zanimljiva činjenica da su se znameniti liječnici kroz povijest oslanjali na svojstva kanabisa pri proučavanju migrene. Među njima su John Russell Reynolds, osobni liječnik kraljice Viktorije, američki neurolog Silas Weir Mitchell, osnivač Newyorške neurološke družbe Edouard C. Seguin, William Gowers, praotac moderne neurologije, i Sir William Osler, često smatran ocem moderne medicine.
Medicinski zapisi iz razdoblja od 1839. do 1937. godine pokazuju da su pacijenti primali 16-32 miligrama ekstrakta, a dokumentirani rezultati ukazuju na smanjenje učestalosti i intenziteta simptoma migrene. U nekim slučajevima, simptomi su se potpuno povukli čak i nakon prestanka korištenja ekstrakta.
Kemijski profil i aromatska svojstva
Moderna znanost otkriva fascinantne veze između genetskih svojstava kanabisa i neuroloških mehanizama povezanih s migrenom. Terpenski profili različitih genetskih varijanti sadrže složene aromatske spojeve koji mogu pružiti uvid u načine na koje se ovi spojevi vezuju za receptorske sustave u ljudskom tijelu.
Posebno je zanimljiv endokanabinoidni sustav i njegove interakcije s CB1 i CB2 receptorima. Istraživanja pokazuju da je svijet migrene povezan s povećanom ekspresijom cnr1 gena, koji surađuje s CB1 receptorima u tijelu.
Kod žena koje pate od jakih migrana, znanstvenici su otkrili povećanu aktivnost enzima koji se naziva masna kiselina amid hidrolaza (FAAH). Ovaj enzim odgovoran je za razgradnju endokanabinoida anandamida (AEA) i endokanabinoidnih transportera. Povećana aktivnost FAAH enzima rezultira smanjenjem ukupnog sadržaja endokanabinoida u tijelu, što djelomično objašnjava zašto se migrena primarno javlja kod žena.
Znanstvena analiza genetskih svojstava
Trenutna istraživanja objašnjavaju da još uvijek nema dovoljno dokaza za potpunu potporu argumentu ljekovitog djelovanja, ali istovremeno spominju ogromnu količinu neslužbenih dokaza i iskustava pacijenata, preliminarne rezultate i "obećavajuće neurološke mehanizme djelovanja kanabisa".
Studija objavljena u časopisu "Cannabis and Cannabinoid Research" pokušava razjasniti kako genetski materijal kanabisa može pomoći tisućama ljudi koji pate od često vrlo iscrpljujućih i na lijekove otpornih migrana.
Prema studijama, 47% Amerikanaca pati barem jednom godišnje od glavobolje. To uključuje tešku migranu (10%), tenzijsku glavobolju (38%) i kroničnu dnevnu glavobolju (3%). Najteža glavobolja nanosi štetu ne samo u životima ljudi koji pate od nje - njihovo liječenje uopće nije jeftino, konkretno u SAD-u to je 14,4 milijarde dolara godišnje.
Kanabinoidni i terpenski profili
Korištenje kanabisa kao "kanabinoidnog dodatka genetskom materijalu" ima smisla u slučaju migrene, jer se i učestalost i intenzitet migrene smanjuju nakon nadopunjavanja kanabinoida u tijelu.
Hipoteza o nedostatku kanabinoida u tijelu pomaže objasniti ne samo uzrok migrene, već i druge, prilično tajanstvene bolesti poput fibromijalgije ili sindroma iritabilnog crijeva. Neiscrpni aromatski profili različitih genetskih varijanti pružaju uvid u složenost kemijskih spojeva koji se nalaze u ovom fascinantnom genetskom materijalu.
Unatoč nedostatku kliničkih studija o kanabisu kao lijeku protiv migrene, postoji vrlo uvjerljiva količina neslužbenih tvrdnji i medicinskih zapisa iz prošlosti koji upućuju na njegovu funkcionalnost. Osim toga, zahvaljujuči stalnim studijama nepsihoaktivnog CBD-a, postaje jasno da kanabis pomaže kod stanja koja dovode do glavobolje, posebice anksioznosti, stresa i depresije.
Genetske varijante bogate terpenima poput pinena, limonena i mircena pokazuju posebno zanimljive aromatske profile koji mogu pružiti uvid u složene interakcije između terpenskih spojeva i neuroloških putova povezanih s migrenom.



