
Ukratko: Metaanaliza iz 2018. (11 istraživanja, 670 pacijenata) navodi smanjenu učestalost napadaja kod 71 % pacijenata koji su uzimali CBD ekstrakte i kod 46 % pacijenata s izolatom. Otprilike 1 od 10 potpuno se riješio napadaja. Lijek Epidiolex odobrila je FDA 2018. za dva rijetka oblika epilepsije. CBD ne zamjenjuje propisano liječenje.
| Opseg metaanalize (2018.) | 11 istraživanja, podaci 670 pacijenata, razdoblje 2013.–2017. |
|---|---|
| Doze u istraživanjima | 1–50 mg CBD-a po kilogramu tjelesne mase dnevno |
| Trajanje liječenja | 3 do 12 mjeseci |
| Smanjenje učestalosti napadaja | 71 % pacijenata s CBD ekstraktom, 46 % s CBD izolatom |
| Doza potrebna za učinak | 6 mg/kg kod ekstrakta, 25,3 mg/kg kod izolata |
| Pojava blagih nuspojava | 33 % kod CBD ulja, 73 % kod CBD izolata |
O mogućim učincima CBD-a rečeno je mnogo, no u vezi s epilepsijom njegovi su učinci najbolje dokazani, u što ćete se uvjeriti u današnjem članku. Već sama činjenica da prvi službeno odobreni lijek na bazi CBD-a služi za liječenje dvaju rijetkih oblika ove bolesti svjedoči o neupitnosti te tvrdnje. Što se događa u tijelu pacijenata s epilepsijom kada uzimaju kanabidiol? Je li ga sigurno davati djeci koja pate od napadaja?
Što je epilepsija?
Poremećaj s napadajima, odnosno epilepsija, neurološka je bolest koju obilježava pojava napadaja. Abnormalna moždana aktivnost kod pacijenata može privremeno promijeniti njihovu percepciju, ponašanje, svijest, pokretljivost i druge tjelesne procese. Bolest pogađa muškarce i žene svih dobnih skupina, a neke statistike navode da u svijetu ima oko 65 milijuna oboljelih.
Prema stručnjacima epileptički napadaj može doživjeti praktički svatko, primjerice pri intoksikaciji ili krvarenju u mozgu. Kod pacijenata s epilepsijom ta se stanja ponavljaju u normalnim okolnostima, bez određenog uzroka. Patološka aktivnost neurona (moždanih stanica), tipična za ovu bolest, ponekad se može pojaviti i kod zdravih osoba. Može se reći da neuroni u mozgu ne poštuju uobičajeno izmjenjivanje razdoblja mirovanja i širenja signala.
Podjela napadaja i simptomi epilepsije
1. Žarišni napadaji
Polaze iz moždane kore jedne od hemisfera. Pacijent tijekom napadaja može ostati pri svijesti ili je izgubiti. Kod nekih se nadalje javljaju motorički simptomi poput nekontroliranih pokreta, a može doći i do ukočenosti ili izražavanja straha, radosti, tjeskobe i slično.
2. Generalizirani napadaji
Uključene su obje moždane hemisfere, pri čemu dolazi do poremećaja svijesti. Kod pacijenata se obično uočavaju motorički simptomi kao što su trzaji ili stezanje mišića/grčevi. U nekim slučajevima oboljeli si mogu izgristi jezik. Nakon napadaja oboljeli se u pravilu bude zbunjeni i iscrpljeni. Neki generalizirani napadaji ne prate nikakvi motorički simptomi.
Općenito se simptomi mogu razlikovati ovisno o tome gdje nastaju. U privremene simptome obično ubrajamo gubitak svijesti, promjene raspoloženja, poremećaje vida, sluha ili okusa i kognitivne disfunkcije. Tijekom napadaja prijete ozljede koje mogu uzrokovati motorički simptomi. Pacijenti vrlo često imaju i psihičke probleme kao što su depresija ili tjeskoba. Neka istraživanja govore o povećanom riziku od prerane smrti, i to do tri puta većem.
Epilepsija se dijeli na 2 osnovna oblika: generaliziranu (zahvaća velik dio mozga odjednom) i žarišnu (zahvaća određeno mjesto/žarište u mozgu); izvor fotografije: epilepsyqueensland.com.au
Uzroci nastanka epilepsije
Postoji velik broj slučajeva u kojima se ne može utvrditi uzrok nastanka bolesti, iako moderne tehnologije donose inovacije koje olakšavaju dijagnostiku. Važnu ulogu ovdje ima genetika, odnosno genetski poremećaji. Treba ipak napomenuti da to nije isto što i nasljedni poremećaj, jer poremećaj na genetskoj razini može nastati sam od sebe. U drugim slučajevima epilepsiju može uzrokovati abnormalnost u strukturi moždane kore, do koje dolazi primjerice pri moždanom udaru, tumoru, traumi ili infekciji, ili može biti urođena. Uzroka je zaista mnogo, a neki od ostalih su poremećaj metabolizma, autoimuna bolest, zarazna bolest i mnogi drugi.
Dijagnostika i liječenje epilepsije
Epilepsija se dijagnosticira kada se kod pacijenta pojavi ponovljeni napadaj u razmaku od najmanje 24 sata. Slijedi niz pretraga kojima je cilj potvrditi bolest – konkretno CT, magnetska rezonancija, EEG, EKG, krvne pretrage itd. Liječnici nastoje utvrditi uzrok i točno mjesto nastanka. Kada je postavljena konačna dijagnoza, liječnik pristupa odgovarajućem načinu liječenja, koji ovisi o pojedinom obliku epilepsije.
1. Liječenje antiepilepticima
Lijekovi iz ove skupine pomažu smanjiti učestalost napadaja kod otprilike 70 % pacijenata s epilepsijom. Djeluju na načelu uravnoteženja razina određenih kemijskih tvari u mozgu, pa ne liječe izravno samu bolest, ali znatno smanjuju pojavu napadaja. Vrsta antiepileptika ovisit će o Vašim konkretnim problemima, dobi i spolu. Među najčešće korištene pripadaju topiramat, levetiracetam, karbamazepin itd.
Danas se na tržištu pojavljuju antiepileptici u različitim oblicima, kao što su tablete, sirupi ili druge oralne otopine. Lijekove u pravilu treba uzimati svakodnevno, a pacijent često mora isprobati nekoliko lijekova dok ne pronađe onaj koji mu djeluje. Nuspojave se mogu pojaviti odmah po početku liječenja ili tijekom njega. Među najčešće ubrajaju se pospanost, glavobolje, drhtanje, nedostatak energije, prekomjeran rast ili gubitak kose.
2. Kirurško liječenje
Ako pacijentu lijekovi ne djeluju, a iz pretraga je jasno da napadaji nastaju samo u određenom malom području mozga, može se pristupiti kirurškom zahvatu. Tijekom operacije uklanja se problematični dio, što može ublažiti ili potpuno ukloniti napadaje. Kirurg napravi mali rez na tom području, a zatim kroz izrezani otvor u lubanji ukloni zahvaćeni dio.
Oporavak nakon zahvata može trajati i nekoliko mjeseci, a u pravilu je povezan s postupnim ukidanjem lijekova. Tipične nuspojave su problemi s pamćenjem, poremećaj raspoloženja, a ponekad i problemi s vidom. Osim toga postoje i druge operacije koje osobama s epilepsijom mogu olakšati napadaje. Primjerice:
-
Stimulacija vagusnog živca – ispod kože u području prsa ugrađuje se mali električni uređaj iz kojeg se žice vode do živca smještenog na vratu. Pomoću električnih impulsa dolazi do promjena u mozgu zahvaljujući kojima se smanjuju jačina i učestalost napadaja. Tipične nuspojave su promukao glas, kašalj i grlobolja.
-
Duboka moždana stimulacija – elektronički uređaj postavlja se na isto mjesto kao kod gore opisane metode, ali se priključene žice vode izravno u mozak. Riječ je o najnovijoj varijanti liječenja, pa znanstvenici još prikupljaju podatke o sigurnosti njezine dugotrajne primjene. U igri su neki mogući rizici, kao što su krvarenje u mozgu, poremećaj pamćenja i razvoj depresije.
EEG pretraga mozga vjerojatno je jedna od najpreciznijih metoda kojima se epilepsija može dijagnosticirati, a EEG uvijek prethodi i eventualnim kirurškim zahvatima; izvor fotografije: medicalxpress.com
3. Ketogena prehrana
Ovaj način liječenja prethodio je primjeni antiepileptika, ali je bio učinkovit praktički samo kod djece i mlađih pacijenata. Ketogena prehrana sadrži visok udio masti, a nizak udio ugljikohidrata i bjelančevina. Kod odraslih pacijenata ovaj se način ne primjenjuje jer visoke razine masti mogu dovesti do kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa. Oboljelima u ranoj dobi, osobito djeci, ketogena prehrana smanjuje učestalost i jačinu napadaja.
4. Dopunsko liječenje
Iako klinička istraživanja ne potvrđuju ublažavanje napadaja dopunskim terapijama, mnogi pacijenti navode da primjerice jogu ili meditaciju koriste za smanjenje stresa, depresije, tjeskobe, opuštanje i relaksaciju. Uz to su dostupni različiti dodaci prehrani ili biljni pripravci, čiju kombinaciju s klasičnim lijekovima najprije morate dogovoriti sa svojim liječnikom. Primjerice gospina trava nije prikladna kao dopunsko liječenje uz antiepileptičke lijekove jer može utjecati na njihovu razinu u organizmu. Jedan od dodataka može biti, među ostalim, i CBD, koji pokazuje nekoliko zanimljivih sposobnosti s mogućom primjenom u liječenju epilepsije.
CBD i epilepsija: kako bi mogao pomoći?
Mnogo prije nego što su znanstvenici proveli prva istraživanja koja potvrđuju učinkovitost CBD-a u liječenju epilepsije, pacijenti – odnosno roditelji mlađih pacijenata – jedan za drugim prijavljivali su pozitivan utjecaj ovog kanabinoida. CBD u endokanabinoidnom sustavu stupa u interakciju s receptorima CB1 i CB2, koji se među ostalim nalaze i u središnjem živčanom i imunosnom sustavu. Upravo receptori pomažu prijenos preko sinapsi u mozgu i reguliraju brzinu kojom međusobno komuniciraju. Na te ćemo se procese vratiti u daljnjim dijelovima članka.
Metaanaliza iz 2018.
Najbolje je početi najopsežnijim izvorom koji je danas dostupan. A to je velika metaanaliza koju su u rujnu 2018. izradili Fabricio A. Pamplona i kolege. Na početku je odabrano 199 mogućih publikacija na ovu temu, no nakon procjene brojnih kriterija, primjerice dostatnosti kliničkih podataka, na kraju je ostalo 11 valjanih istraživanja na kojima su se znanstvenici temeljili. Možete se uvjeriti koliko je riječ o raspravljanoj temi, jer sva istraživanja potječu iz razdoblja od 2013. do 2017. Ukupno su prikupljeni podaci 670 pacijenata liječenih CBD-om ili lijekovima na njegovoj bazi, pri čemu su se prosječne dnevne doze kretale od 1–50 mg po kilogramu tjelesne mase, a liječenje je trajalo od 3 do 12 mjeseci.
Istraživanje je bilo usmjereno konkretno na 3 vrste dječje epilepsije – Dravetin sindrom (DS), Lennox-Gastautov sindrom (LGS) i epilepsiju uzrokovanu nedostatkom CDKL5. Cilj je bio analizirati učinkovitost doze CBD-a, moguće nuspojave te razlike između CBD ekstrakata i CBD izolata. Poznat je popratni učinak (entourage efekt), pri kojem se učinkovitost pojedinih kanabinoida povećava kada su svi zajedno. Ipak, primjerice jedini odobreni lijek na bazi kanabidiola – Epidiolex – „samo” je CBD izolat, a unatoč tome vrlo je učinkovit.
Rezultati metaanalize
Smanjenu učestalost napadaja zabilježilo je čak 71 % pacijenata koji su uzimali CBD ekstrakte, a kod CBD izolata to je bilo 46 %. Oba rezultata su zapanjujuća i govore o vrlo visokoj učinkovitosti, što dodatno naglašava činjenica da su te osobe već bile otporne na standardne lijekove. Otprilike 40 % sudionika istraživanja potvrdilo je smanjenje napadaja za polovicu – obje vrste CBD pripravaka, ekstrakt i izolat, ponovno su pokazale učinkovitost. Četvrtina pacijenata pokazala je 70 % ublažavanja napadaja, a otprilike se 1 od 10 oboljelih potpuno riješio napadaja.
Prema metaanalizi CBD ekstrakt pokazao je u usporedbi s CBD izolatom mnogo bolju učinkovitost u smanjenju učestalosti i jačine napadaja.
Zašto odabrati CBD ekstrakt?
Iz metaanalize proizlazi da su CBD ekstrakti (CBD ulja) više od 4 puta učinkovitiji od CBD izolata. Pacijenti koji su uzimali „čisti” kanabidiol trebali su dozu od 25,3 mg po kilogramu mase dnevno, dok je kod CBD ekstrakta za postizanje učinka bilo potrebno samo 6 mg po kilogramu. Po svemu sudeći ovdje važnu ulogu ima već spomenuti popratni učinak, tj. kombinacija kanabinoida i ostalih tvari iz konoplje ima veću učinkovitost nego izolirani spojevi.
CBD izolati bili su povezani s nešto većom učestalošću nuspojava – kod otprilike 73 % pacijenata. Uz uzimanje CBD ulja nuspojave su se pojavile samo kod 33 % sudionika. Razlog mogu biti i veće doze koje su se uzimale kod CBD izolata. Svakako je važno napomenuti da je riječ o blagim neželjenim učincima. Uostalom, pokazalo se da se te nuspojave kod pacijenata uobičajeno opažaju, a CBD koji se daje uz normalno liječenje može te simptome smanjiti.
Najboljom varijantom i dalje se čine CBD ulja punog spektra, jer zahvaljujući popratnom učinku pružaju najveću moguću učinkovitost. Ne zaboravite ipak pridržavati se preporučenog dnevnog doziranja, uzimajući u obzir sve varijable kao što su Vaše zdravstveno stanje, tjelesna masa, spol, metabolizam itd. Za djecu s epilepsijom mogla bi biti prikladna metoda mikrodoziranja, pri kojoj se doza podijeli na nekoliko malih – njih pacijent zatim uzima tijekom cijelog dana. Time se smanjuje rizik od pojave nuspojava, no s druge strane učinci se mogu pojaviti nešto kasnije.
Epidiolex – CBD lijek za epilepsiju
Epidiolex je 2018. odobrila Agencija za hranu i lijekove (FDA) kao prvi službeni lijek na bazi kanabidiola (CBD) za liječenje napadaja koje uzrokuju Dravetin sindrom (DS) i Lennox-Gastautov sindrom (LGS). Ti se oblici epilepsije u pravilu opažaju kod djece u ranoj dobi. Epidiolex je tekuć, pa se uzima oralno. Statistike njegove učinkovitosti govore jasno:
-
Pacijenti s Lennox-Gastautovim sindromom nakon uzimanja Epidiolexa imali su 20–25 % manje napadaja.
-
Pacijenti s Dravetinim sindromom nakon uzimanja Epidiolexa imali su 26 % manje napadaja.
Epidiolex je 2018. odobren kao prvi službeni lijek na bazi kanabidiola (CBD) za liječenje napadaja, osobito 2 rjeđa oblika epilepsije; izvor fotografije: epidiolex.com
Preporuka za CBD tinkturu:
CBD tinktura 6% – Cannapio, ekstrakt punog spektra
Osim CBD-a tinktura sadrži i druge kanabinoide, kao što su CBG ili CBDV. Zahvaljujući punom spektru učinkovitost svake tvari nešto je veća – tzv. popratni učinak. Preporučena doza CBD-a je 30 mg za muškarca tjelesne mase 75 kg. Jedna bočica od 6 % CBD-a tako pokriva gotovo cijeli mjesec uzimanja.
PAŽNJA: Ne zaboravite se pridržavati sigurnosnih mjera i nikada ne prekoračujte preporučenu dnevnu dozu. CBD ne bi trebao zamijeniti standardno propisano liječenje. U svakom slučaju svoju namjeru najprije dogovorite s liječnikom, koji će procijeniti Vaše zdravstveno stanje i mogućnosti liječenja te Vam pružiti sve informacije.
Izvor naslovne fotografije: channel.com
Izvor spomenute metaanalize:
https://www.projectcbd.org/science/cannabidiol-epilepsy-meta-analysis
Slični članci
- Konoplja i moždane stanice – istraživanje
- CBD za djecu: je li sigurno?
- Interakcije CBD-a s drugim lijekovima: što biste trebali znati?
- CBD i imunosni sustav: ravnoteža i jačanje?
- Pomaže li CBD u liječenju shizofrenije?
- CBD u liječenju moždanog udara: koje prednosti nudi?
- CBD i Parkinsonova bolest





